Početkom devedeset godina prošlog stoljeća u bivšoj Jugoslaviji dolazi do demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. Politički program dr. Franje Tuđmana odnio je uvjerljivu pobjedu na prvim višestranačkim izborima. Hrvatski narod je povijesno rekao NE povratku komunizmu i južnoslavenskoj zajednici. Taj veliki demokratski i civilizacijski korak obavljen je mirno i bez većih društvenih potresa. Dana 30. svibnja 1990. konstituiran je višestranački sabor koji je izabrao dr. Franju Tuđmana za predsjednika Republike Hrvatske.
Jugokomunistički režim u ime velikosrpskog imperijalnog plana, svim sredstvima pokušava destabilizirati i smijeniti hrvatsku vlast, izabranu voljom hrvatskog naroda . Srpski mediji počeli su sotonizirati novu hrvatsku vlast, optužbama o tobožnjoj pripremi za genocid nad Srbima. Čelništvo, tzv. JA poduzima akcije naoružavanja lokalnog srpskog pučanstva i poziva ih na otvorenu pobunu protiv aktualne vlasti.
Terorizam i oružana pobuna, okupacija pojedinih područja i zapreke na komunikacijama protiv demokratskog poretka javljaju se diljem Hrvatske.
Početkom 1991. godine srpski pobunjenici potpomognuti beogradskim vlastodršcima, proglašavaju odcjepljenje dijelova hrvatskog teritorija ustrojavajući srpsku paradržavnu tvorevinu koja želi pripojenje "velikoj Srbiji". Na područjima koja su nadzirali pobunjenici počela su ubojstva, pljačke i progoni Hrvata.
Realno sagledavajući aktualno politički proces, predsjednik RH dr. Franjo Tuđman je 20. travnja 1991. donio odluku o ustrojavanju Zbora narodne garde kao prvih vojnih postroja hrvatske države. Bile su to ustrojene profesionalne postrojbe za provedbu obrambenih i redarstvenih zadaća, a sačinjavali su ih pripadnici specijalnih policijskih snaga, dragovoljci iz svih krajeva Hrvatske i dijaspore. Prve brigade ZNG-a službeno su osnovane u razdoblju od 10. do 15. svibnja 1991.
Formiranjem prvih brigada ZNG i željezničari se dragovoljno uključuju u razne postrojbe ZNG a u svrhu obrane republika Hrvatske. U Osijeku se okuplja grupa dragovoljaca i formira se samostalna željeznička satnija, koja kasnije djeluje u sastavu 106 brigade HV. Ispočetka su bili rapoređeni na stražarska mjesta širom kolodvora Osijek. Kako je vrijeme prolazilo, a rat se razbuktavao, jedinica se povećavala, bolje naoružala i proširila područje djelovanja. Tako su te 1991. u sastavu 106 brigade bili aktivno uključeni u obranu Osijeka na punktovima u Brijestu i Nemetinu, te učestvuju u napadu na Bijelu vojarnu. Također jedan dio željezničara iz naše regije aktivno je bio uključen u brigade HV-a kao u 122, 132, 135, 160, V.P. 3 gardiskoj, MUP-a itd.
Od djelatnika HŽ-a ustrojen je drugi oklopni vlak koji je djelovao na području Osijeka. Oklopni vlak je bio samostalna postrojba koja je bila podređena OZ Osijek. Oklopni vlak bio je ustrojen od dva pješačka odjeljenja i dva protuzračna odjeljenja.
Smirivanjem ratnih operacija u 1992. i temeljem naredbe predsjednika RH dolazi do demobilizacije samostalne željezničke satnije i oklopnog vlaka. Pripadnici tih postojbi vraćaju se na svoja radna mjesta. Dio željezničara ostaje u sastavu ostalih brigada i dalje u obrani Republike Hrvatske.